Ljubav je vrlo slatka riječ. Kad se izgovori, pobudi se vrlo ugodno raspoloženje i u srcu onog tko je izgovori i onih koji je čuju. Premda rijetko mogu shvatiti njezino pravo značenje, ipak svatko voli čuti tu riječ. Svim bićima upravlja ljubav. Mnogi će radi nje čak i život dati.

Svim bićima upravlja ljubav

Ljubav je jedina svrha ljudskoga života. Mnogi misle da je ispunjavanje njihovih sebičnih želja glavni smisao postojanja, ali nisu u pravu. Zbog ljubavi čovjek može žrtvovati sve svoje interese.

Sebičnost goni čovjeka da teži samo vlastitoj sreći i autonomiji, dok ga ljubav navodi da žrtvuje sve vlastite interese radi nečega ili nekoga tko mu je drag. Kad god postoji sukob između sebičnosti i ljubavi, ljubav je ta koja pobjeđuje. Što je sebičnost? Sebičnost je ulaganje napora da bi se postiglo ono što nam je drago. Stoga nije nerazumno reći da je ljudski život vođen ljubavlju. Ljubav postaje glavni smisao ljudskoga života, čak i kad se teži ispunjenju vlastitih sebičnih želja.

Materijalisti i oni kojima je cilj oslobođenje teže uživanju i oslobođenju, iz ljubavi prema njima

Ljubav je posebno istaknuta i na putu transcendentalizma. Dvije su vrste onih koji tragaju za duhovnim užicima, smatrajući svjetovna prolaznima: oni koji su obuzeti porivom za uživanjem i oni koje pokreće želja za oslobođenjem. Prvi su zaokupljeni potragom za bogatstvom, kraljevstvom, ženom ili djecom, ili čeznu za položajem Indre ili nekog drugog poluboga na Svargi ili za srećom na višim planetima kao što Brahmaloka. Budući da vole takve stvari, neprestano se trude steći ih.

Oni koji žele oslobođenje ne vole takve svjetovne užitke, već njeguju želju da se oslobode svjetovnih stvari. Budući da vole oslobođenje, njemu i teže. Ljubav je ono što materijalist traži od uživanja a onaj kojem je cilj oslobođenje od oslobođenja. Stoga je dostizanje ljubavi krajnji cilj i jednih i drugih. Ljubav je jedini cilj svih duhovnih nastojanja.


Što Caëòé däsa kaže o ljubavi

Vezano za ljubav, vaišnavski pjesnik Caëòé kaže:

piréti baliyä, e tina äkhara,
e tina bhuvana-sära
ei mora mane, haya räti-dine,
ihä vai nähi ära (1)

vidhi eka cite, bhävite bhävite,
niramäëa kaila “pi”
rasera sägara, manthana karite,
tähe upajila “ré” (2)

punaù je mathiyä, amiyä haila,
tähe bhiyäila “ti”
sakala sukhera, e tina äkhara,
tulanä diba se ki (3)

jähära marame, paçila yatane,
e tina äkhara sära
dharama karama, sarama bharama,
kivä jäti kula tära (4)

e hena piréti, nä jäni ki réti,
pariëäme kivä haya
piréti-bandhana, baòa-i viñama,
dvija caëòédäse kaya (5)

Tri sloga pi-ré-ti (ljubav) suština su triju
planetarnih sustava. Oni ostaju u umu
dan i noć. Ni o čemu drugom ne mislim osim o njima. (1)

Duboko se usredotočivši, Brahma je stvorio slog
pi. Kad se bućkao ocean rase, izronio je slog ré. (2)

tNakon drugog bućkanja oceana, izronio je nektar,
Koji se pretvorio u slog ti. Kako išta mogu
Usporediti s ta tri sloga,
Koja su prebivalište sve sreće? (3)


Ona osoba u čije je srce suština tih
Triju slogova silom ušla smatra dharmu,
Karmu, sramežljivost, zdrav razum, kastu i
Obiteljsku tradiciju beskorisnima. (4)


Ne znam kakva je priroda te ljubavi niti
Što će ona donijeti. Dvaput rođeni Caëòé däsa kaže:
„Ropstvo ljubavi uistinu je strašno.“ (5)

Neosjećajni su predmeti sjena osjećajih predmeta

Postoje dvije vrste predmeta: osjećajni i neosjećajni. Osjećajni su izvorni, dok su neosjećajni njihov iskrivljeni oblik. Mogu se nazvati sjenama ili odrazima osjećajnih predmeta. Što god je prisutno u nekom predmetu, na neki je način prisutno i u njegovim sjenama. Stoga, sve što je prisutno u izvornim, osjećajnim predmetima također mora biti prisutno u njihovim neosjećajnim preslikama.

U prirodi je osjećajnih predmeta da vole, a iskrivljeni oblik ljubavi nalazi se u neosjećajnim predmetima

Istražimo li prirodu osjećajnih predmeta, uvidjet ćemo da je voljenje njihova jedina priroda. Ta priroda također mora na neki način postojati kao odraz u neosjećajnim predmetima. Kao što su neosjećajni predmeti iskrivljeni oblik osjećajnih,predmeta, tako su privlačnost i kretanje iskrivljeni oblik ljubavi. Oni čine prirodu neosjećajnih predmeta i prisutni su u svakom neosjećajnom atomu. Sada ćemo razmotriti prirodu ljubavi.

Priroda ljubavi

Privlačnost i kretanje prisutni su u svom čistom obliku u osjećajnim predmetima kao ljubav. Duša je osjećajan predmet. Ovdje se „duša“ odnosi i na vrhovno osjećajno biće, Nad-dušu, i na sićušno osjećajno biće, dušu. U prirodi im je da vole. Čista se ljubav nalazi samo unutar duše. Jedino se iskrivljeni oblik te čiste prirode, ne sama čista priroda, nalaze u odrazu duše - tj. u neosjećajnim predmetima. Stoga se čista ljubav ne nalazi ni u jednom materijalnom predmetu ovoga svijeta. U njima se nalazi njezin iskrivljeni oblik, koji je samo puka privlačnost i kretanje.
Zahvaljujući privlačnosti i kretanju, atomi se okupljaju i oblikuju predmete. Kroz privlačnost predmeti bivaju privučeni jedan drugome. Zbog njihova neovisnog kretanja, planeti se kreću oko Sunca. Sve što je prisutno u pervertiranom predmetu ili pervertiranoj ljubavi također je prisutno u izvornom predmetu u svom neokaljanom obliku.

Neovisnost, privlačnost i odbojnost duše

Neovisnost i privučenost drugim predmetima također su uvijek prisutni u duši. Duša je u ovome svijetu zarobljena. Postoje bezbrojne, sićušne duše, a u prirodi je svake od njih da vole. To se može vidjeti u uzajamnoj privlačnosti duša. K tomu, zbog svoje neovisnosti svaka duša želi biti zasebna.
U ovome materijalnom svijetu svaki predmet privlači druge predmete, a ti drugi predmeti, zbog svog neovisnoga kretanja, nastoje ostati odvojeni od toga predmeta. Veliki predmeti privlače male. Sunce je veliko i privlači planete i satelite prema sebi. Ali zahvaljujući njihovu neovisnom kretanju, ti planeti i sateliti ostaju na određenoj udaljenosti od Sunca i, privučeni njegovom gravitacijskom silom, kruže oko njega. Ono što vidimo u ovome svijetu također postoji u duhovnome svijetu u svome čistom obliku.

Razlika između materijalnog i transcendentalnog sunca

Chändogya Upaniñad (8.1.13) izjavljuje:

sa brüyäd yävän vä ayam äkäças tävän eño
’ntar hådaya äkäça ubhe asmin dyäväpåthivé
antar eva samähite ubhäv agniç ca väyuç ca
sürya-candramasäv ubhau vidyut nakñaträëi
yac cäsyehästi yac ca nästi sarvaà tasmin
samähitam iti

U reflektiranoj kreaciji postoji pet elemenata, kao i Mjesec, Sunce i zvijezde. Svi su oni prisutni u svom izvornom obliku u Brahmapuri, duhovnome svijetu. Razlika je između ta dva svijeta u tome što je sve u duhovnome svijetu čisto, blaženo i savršeno, dok je u materijalnome svijetu sve nesavršeno, nepotpuno i uzrok sreće i nesreće.

Ljubav je fundamentalna priroda svih bića u duhovnome svijetu. Zato Caëòé däsa kaže:

brahmäëòa vy äpiyä, ächaye je jana,
keha na dekhaye täre
premera piréti, je jana jänaye,
sei se päite pare
piréti piréti ténaöé äkhara
pi ré ti trividha mata
bhajite bhajite nigüòha haile
haibe eka-i mata

Nitko nije vidio onoga tko prožima svemir
Samo onaj tko zna što je ljubav može Ga
Dostići. Piréti (ljubav) ima tri slova i tri su vrste
Ljubavi, ali kad se sažme kao rezultat
Neprestane bhajane, bit će je samo jedna vrsta.


Transcendentalno sunce, Šri Krišna, privlači jive da se okreću oko Njega, i to je vječna rasa

Transcendentalni uživatelj iz Vrindavane, Šri Krišna, sunce je duhovnoga svijeta. Duše koje tamo prebivaju pratioci su Mu u Njegovim zabavama. Snagom privlačnosti Svoje ljubavi, Krišna ih privlači k Sebi. No zbog njihova neovisnoga kretanja, one pokušavaju ostati odvojene od Njega. Stoga, dok snažna sila privlačnosti koja privlači te duše tom suncu nalik Krišni poražava njihovo kretanje, ta ih sila ipak goni da se okreću oko Njega. To je Krišnina vječna räsa .

U toj räsi Njegove prijateljice koje su dio Njegove unutarnje moći vrlo su Mu bliske, a oni koji su dostigli savršenstvo duhovnom praksom nešto su dalje. Krišnine transcendentalne zabave otkrivaju pravu prirodu ljubavi.

Oslobođene su duše privučene Krišnom

Privlači li Krišna sve duše? Ako je to točno, zašto su Mu onda sve duše nisu naklonjene?
Krišna doista privlači sve duše. Međutim, postoje dvije vrste duša: zarobljene i oslobođene. Budući da oslobođene duše čisto doživljavaju ljubav i održavaju je živom, snaga Krišnine privlačnosti na njih djeluje jače.

Razlog zbog kojega zarobljene duše nisu privučene Krišnom
Dvije su vrste zarobljenih duša. Čista ljubav onih koji su potpuno zaboravili Krišnu jako je iskrivljena zbog njihova druženja s materijom. Ne znaju ni za što drugo osim za ljubav prema predmetima uživanja i zato danonoćno udovoljavaju svojim osjetilima. Zaboravljajući se, ne prestaju tragati za svjetovnim užicima.
Osim toga, budući da cijene svjetovnu znanost, koja potiče svjetovno uživanje, zaokupljeni su svjetovnim obožavanjem. Neprestano se zavaravaju izjavama poput ovih, „duša ne postoji“, „razmišljanje o duši iluzorno je“ i „svaki pokušaj da se razvije jastvo nije ništa drugo do mentalna agonija“. Neki se zavaravaju da uživaju na razini duše vršeći razna pobožna djela s ciljem da dostignu sreću Svarge.
Kad zarobljene duše razviju sposobnost razlikovanja, odvojenost i vjeru, postaju privučene Krišnom. Neke zatočene duše razviju sposobnost razlikovanja i odvojenost te stječu vjeru u dušu. Zahvaljujući toj vjeri, u stanovitoj mjeri doživljavaju čistu privlačnost prema Šri Krišni, suncu duhovnoga svijeta, te također bivaju privučene Njime. Iako se upuštaju u razne svjetovne, znanstvene ili pobožne djelatnosti, uživaju u Krišninu društvu. Šri Caëòé däsa ovako opisuje njihovo raspoloženje:


känu je jévana, jäti präëadhana,
e duöi nayanera tärä
hiyära mäjhäre, paräëa putali,
nimikhe nimikha härä (1)

torä kulavaté, bhaja nija pati,
jära mane jevä laya
bhäviyä dekhinu, çyäma-bandhu bine,
ära keha mora naya (2)

.ki ära bujhäo, dharama-karama,
mana svatantré naya
kulavati haiïä, piréti-ärati,
ära kära jäni haya (3)

je mora karama, kapäle ächilä,
vidhi miläila täya
torä kulavaté, bhaja nija pati,
thäka ghare kula lai (4)

guru durajana, bale kuvacana,
se mora candana-cuyä
çyäma anuräge, e tanu becinu,
tila-tulasé diyä (5)

paòasé durjana, bale kuvacana,
nä jäba se loka päòä
caëòédäse kaya, känura piréti,
jäti-kula çéla chäòä (6)

Krišna je moj život, moja kasta, moje blago i zjenica
oka moga. On je u srcu mome ljubljeni koji mi se, u
tren oka, izgubi iz vida. (1)

Ti si žena iz ugledne obitelji. Služi svoje muževe.
Čini što hoćeš. Kad malo promislim, vidim da
Nemam nikog drugog do svog ljubavnika Šyamu. (2)

Što mi još možeš reći o dharmi i karmi?
Moj um nije neovisan. Ako sam doista čestita
Žena, tko je onda ta osoba koju želim voljeti? (3)

Brahma je sve uredio prema mojoj
Karmi i sudbini. O, vrla ženo, služi svoje
Muževe i ostani kod kuće sa svojom obitelji. (4)

Zločesti stariji članovi obitelji kude me, ali za me su njihove
Pokude poput mirisne sandalove pomasti. Iz ljubavi prema
Šyami, prodala sam ovo tijelo stavljajući na nj sezamovo
Sjeme i list tulasi.

Moji me zli susjedi kude, ali ja im neću ići.
Caëòé däsa kaže: „Ljubav prema Krišni
Odbacuje kastu, obitelj i karakter.“ (6)


Priroda duša nesvjesnih svoga identiteta

Duša je u ovome svijetu zaboravila svoj identitet jer se poistovjećuje s materijom. Uspostavlja razne odnose s raznim vrstama ljudi i prema se njima ponaša na razne načine. Poistovjećuje se sa suptilnim tijelom i zamislila je novo tijelo koje se sastoji od uma, inteligencije i ega. Zbog te veze sa suptilnim tijelom, cijeni psihologiju i materijalnu znanost, smatrajući ih svojim blagom, i zato postaje obmanuta.

Osim toga, zbog poistovjećivanja s materijalnim tijelom, koje se sastoji od pet elemenata, misli: „Ja sam brahmacari“, „Ja sam gospodin“ i tako živi isprazan život. Katkad se rađa, katkad umire. Ponekad ne može suzdržati radost, a ponekad je obuzima tuga. Sva slava toj preobrazbi i sva slava Mayinim igrama!

Ponekad se duša rađa kao muškarac i ženi ženu, a ponekad se rađa kao žena i udaje se za muškarca i stvara si mnoštvo svjetovnih briga. Kada uđe u taj krug, poštuje nadređene i brine o podređenima. Boji se vladara, i mrzi neprijatelje. Plaši se sramote i pokuda kad se rodi kao žena u uglednoj obitelj. Odvojena je od svog pravog identiteta kad uspostavi te lažne odnose u ovome svijetu. Kakav užas duša trpi u takvom samonametnutom životu! Smatrajući različita pravila ovoga svijeta svojim gospodarom, potpuno je zaboravila svoga vječnoga gospodara, Krišnu.

Prvobitna privlačnost, sastanak i jedinstvo s Krišnom

U ovoj se točci može pojaviti određeno raspoloženje
u odnosu s Krišnom, kako je to u sljedećem stihu izrazio
Šriman Mahaprabhu:

para-vyasaniné näré vyagräpi gåha-karmañu
tam eväsvädayaty antar nava-saìga-rasäyanam

Çré Caitanya-caritämåta (Madhya-lélä 1.211)

Besramna će žena iznutra sve više uživati u susretima
Sa svojim ljubavnikom dok obavlja kućne poslove.

Ovakva vrsta prvobitne privlačnosti (pürva-räga) razvija se u duši vezanoj za pravila ovoga svijeta prije nego što se u njoj probudi čista ljubav prema Krišni. Na kraju će duša otići na sastanak s Krišnom. Prvobitna se privlačnost pojavljuje slušanjem o Krišninoj prirodi i odlikama, gledanjem slika Njegova transcendantalnog oblika, prisjećanjem na Njegovu privlačnost i slušanjem zvuka Njegove flaute. Onaj u kojem se pojavi ova prvobitna privlačnost susreće Krišnu uz pomoć sličnih prijateljica. Postupno se uzajamna ljubav između te duše i vrhovnoga uživatelja Šri Krišne, koji je utjelovljenje vječnosti, znanja i blaženstva, produbljuje.


Čista i nečista ljubav

Krišnine transcendentalne zabave u duhovnome svijetu, Vraji, vječne su. Duša je sićušni sentient svjesni djelić, i zato može sudjelovati u tim zabavama. Kad je duša zarobljena, njezin se transcendentalni identitet pojavljuje u iluzornom obliku kao njezino suptilni i grubo materijalno tijelo. Slično tome, čista ljubav prema Krišni koja se nalazi u tom transcendentalnom identitetu pojavljuje se u iluzornom obliku kao ljubav prema svjetovnoj znanosti i svjetovnim predmetima. Zato su tjelesna ljubav ili mentalna ljubav samo iskrivljeni oblik čiste ljubavi prema Bhagavänu. Nisu prava ljubav. No budući da je u zabludi po pitanju svog identiteta, duša ih smatra pavom ljubavlju. Prava je ljubav, međutim, ljubav koja postoji između dvije duše.

Prava ljubav

Båhad-äraëyaka Upaniñad (4.5.6) izjavljuje:

na vä are patyuù kämäya patiù priyo bhavati
ätmanastu kämäya patiù priyo bhavati. (ityupakramya)
na vä are sarvasya kämäya sarvaà
priyaà bhavati ätmänastu kämäya sarvaà
priyaà bhavati. ätmä vä are drañöavyaù çrotavyo
mantavyo nididhyäsitavyo maitraiyyätmani
khalu are dåñöe çrute mate vijïäta idaà sarvaà
viditam iti.

Kad se Yäjïavalkyeva žena Maitreyé odvojila i od grube i od suptilne materijalne razine, pristupila je mužu i zamolila ga da je pouči.

Yäjïavalkya odgovori: „O, Maitreyé, žena zapravo ne voli muža radi njega samoga. Ustvari, u svakoj ga prilici voli radi same sebe. Slično tome, muž voli ženu samo radi vlastite koristi. Ta takozvana ljubav prema mužu, sinu, bogatstvu i tako dalje, samo su prevara. Potpuno odbacujući tu neiskrenost, trebala bi obožavati Bhagavana, vječni predmet ljubavi i dušu svih duša, i samo Njega voljeti ljubavi radi. Zato onaj tko se odvojio od materijalnoga svijeta i suptilnoga tijela treba gledati tu Dušu, misliti o toj Duši i raspitivati se o toj Duši koja je najvoljenija od svih jiva. Tako će saznati sve.“

Važnost je ove vrlo mjerodavne izjave Veda u tome da nema ljubavi na gruboj i suptilnoj materijalnoj razini. Bilo koja sličnost ljubavi ovdje se može doživjeti samo u odnosu s dušom. Čista je duša transcendentalna, a ljubav koja postoji između duša čista je ljubav. Samo za takvom ljubavi vrijedi tragati. Svjetovna ljubav, ili ljubav koja postoji između ljudskih bića, samo je iskrivljeni oblik ljubavi duše. Ljubav koja postoji između duša jedina je prava ljubav.


“Voli Krišnu” glavna je uputa

U Šrimad Bhagavatamu (10.14.55) kaže se:

kåñëam enam avehi tvam
ätmänam akhilätmanäm

Šri Krišna, koji posjeduje šezdeset četiri iznimne odlike, duša je svih duša. Ljubav koju sve duše osjećaju prema Krišni oslobođena je svjetovnih imenovanja i puna najboljih odlika. Oni koji su pisali o psihologiji i kompleksnosti ljubavi bez znanja o pravoj prirodi ljubavi samo su protratili vrijeme, unatoč svoj svojoj pameti, kao da ghee miješaju s pepelom. Takvim je osobama zbog ponosa stalo samo do slave. Umjesto da svijetu donesu dobro, donijeli su veliku nesreću. Braćo! Prestanite slušati bombastične riječi tih ljudi i razvijte vezanost za dušu i tako omogućite prirodi svoje duše da zablista doživljavajući tu ljubav koja je oslobođena svih imenovanja.

* U izvorniku se koristi riječ préti, a prevedena je kao “ljubav”.


Iz Sri Gaudiya Patrika, Godina 11, broj 3, preveo
tim Rays of The Harmonist.
Prvi put na engleskome jeziku objavljeno u Rays of The Harmonist No. 13 Karttika 2003